Seksualno obrazovanje podrazumeva edukaciju o ljudskoj seksualnoj reprodukciji i seksualnom ponašanju. Ima za cilj, pre svega, zdravo potomstvo i smanjenje seksualno prenosivih bolesti, ali i zaštitu od seksualnog nasilja. Ono pokriva sve teme koje se tiču procesa odrastanja, telesnih promena kod devojčica i dečaka tokom puberteta, biološke i emocionalne aspekte prilagođavanja dobu reproduktivne zrelosti, bioloških činjenica o reprodukciji, seksualne aktivnosti, partnerstva, homoseksualnosti, neželjene trudnoće i abortusa, opasnosti od seksualnog nasilja, zlostavljanja i polno prenosivih bolesti. Ovakav temeljan pristup promoviše brigu o zdravlju i toleranciju među mladima.

U našem sistemu, seksualno obrazovanje nije uključeno u nastavni program, iako ga Svetska zdravstvena organizacija preporučuje deci svih uzrasta. U Švedskoj, prilagođeno uzrastu, seksualna edukacija postoji još od predškolskog uzrasta i kontinuirano se sprovodi tokom školovanja. Negde se ovaj predmet izučava od osnovne škole, negde je namenjen samo starijim adolescentima, u zavisnosti od specifičnosti podneblja i kulture. Francuska i Nemačka su zemlje koje prednjače u edukaciji mladih o seksualnom ponašanju. Ovaj predmet je u pomenutim zemljama deo redovnog školskog programa još od 70-tih godina. U Francuskoj, adolescenti uče o pravilnoj upotrebi kontraceptivnih sredstava i škole su u obavezi da starijima od 15 godina obezbede pristup besplatnim kondomima. Poslednjih godina, uveden je program koji  obuhvata i borbu protiv rodnih stereotipa, sa ciljem da se u ranom uzrastu deca nauče uzajamnom poštovanju, bez obzira na rodne razlike, što će pomoći i u građenju zdravih partnerskih odnosa i smanjivanju nasilja. Istraživanje koja je Svetska zdravstvena ogranizacija sprovela u Nemačkoj 2006. godine, pokazalo je da kontinuirano seksualno obrazovanje u školama daje rezultate, kada je u pitanju borba protiv maloletničkih trudnoća. Stopa rađanja među tinejdžerima uzrasta od 15 do 19 godina, u Nemačkoj je niska – 11,7 na 1000 osoba. Uočava se velika razlika u odnosu na stope u zemljama koje ne pridaju veliki značaj seksualnom obrazovanju mladih, kao što je to slučaj sa Velikom Britanijom (27,8 na 1000) ili Bugarskom, gde je stopa rađanja čak 39 na 1000. To nije samo društveni problem, već i zdravstveni, jer se trudnoće pre 19. godine smatraju visokorizičnim i u takvim slučajevima, potrebna je posebna nega i opreznost.

Važan deo seksualnog obrazovanje jeste i učenje o pristanku na seksualni odnos i značaju  razumevanja da “ne znači ne”. U svetlu nedavnih dešavanja u Srbiji, kada su brojni slučajevi seksualnog nasilja izneti u javnost, suočili smo se sa činjenicom da našem društvu nedostaju znanja o zdravim partnerskim odnosima, kao i da je sveprisutno nerazumevanje i nepoštovanja telesnog integriteta ličnosti. Seksualno nasilje je problem čitavog društva protiv koga se, najpre, moramo boriti edukacijom.

Poštovanje rodnih i seksualnih razlika, kao i borba protiv stereotipa i, njima vođenog, vršnjačkog nasilja, veoma je važna tema za Srbiju. Svedoci smo porasta netolerancije prema različitosti, u svim sferama, a posebno kada je u pitanju LGBT populacija. Uključivanje homoseksualnosti u izučavanje seksualnog ponašanja u školama, obezbeđuje LGBT učenicima podršku i informacije o zdravom seksualnom ponašanju koje su im potrebne, unapređuju njihovo samopoštovanje, smanjuju psihološke probleme i, ono što je veoma važno za izgradnju zdravog društva, pomažu da se smanji homofobija.

Zbog svih prednosti koje promovisanje znanja, tolerancije, brige o zdravlju i odgovornog seksualnog ponašanja donosi celokupnom društvu, zalažemo se za uvođenje obaveznog seksualnog obrazovanja u srednjoškolski nastavni program. Nema sumnje da će ovo doprineti smanjenju polno prenosivih bolesti, manjem broju maloletničkih trudnoća i abortusa, povećati samopouzdanje učenika , pružiti im sva potrebna znanja o odgovornom seksualnom ponašanju i adekvatno ih pripremiti za buduće planiranje porodice. U krajnjoj liniji, ovo će doprineti zdravijem potomstvu na nivou celog društva, skladnijim odnosima između polova, prevazilaženju stereotipa i smanjenju zloupotreba i nasilničkog ponašanja.

 

Milica Sniva